Svi mi studenti kontinuirano tragamo za novim načinima kojima bi poboljšali naše psihofizičke sposobnosti. Na tom putu nailazimo i na iskušenja vezana za eksperimentisanje sa ,,pametnim lijekovima’’ i suplementima koji bi unaprijedili naše kognitivne sposobnosti, učinili nas produktivnijima i efikasnijim u dostizanju naših ciljeva.

Jedna od takvih supstanci je i modafinil, lijek u Sjedinjenim Američkim Državama licenciran za terapiju narkolepsije. Postoje mnogobrojne studije koje ukazuju na potencijalan učinak ovog lijeka na kognitivne funkcije zdravog pojedinca. Takođe se u određenim istraživanjima pominje da efekti modafinila potencijalno mogu zavisiti i od samog IQ osobe. Jedna od studija izvedena na studentima volonterima, kojima su 2-3h nakon primjene ovog lijeka dati određeni kognitivni testovi, kao što je test za procjenjivanje pažnje osobe, ukazala je da postoji povezanost nižeg IQ (106 ± 0.6) i dejstva modafinila.

Modafinil je u Sjedinjenim Američkim Državama licenciran za terapiju narkolepsije.

Postoje podaci koji govore u prilog da modafinil utiče na raspoloženje. Naime, pokazano je da su osobe koje su tretirane modafinilom, pogotovo one sa nižim IQ-om, imale manje grešaka u kognitivnim testovima u odnosu na osobe koje nisu uzimale pomenuti lijek. Uprkos navedenim podacima, naučnici se za sada slažu u jednome, a to je da modafinil nije ,,globalni kognitivni pojačivač”, ali da može imati pozitivan efekat na određene kognitivne sposobnosti, pogotovo kod osoba koje imaju neki od poremećaja spavanja.
U kontrastu sa gore pomenutim istraživanjima, postoje drugi podaci koji govore u prilog da modafinil takođe utiče i na raspoloženje kod odredjenog broja ljudi. Još je na snazi debata da li postoji značajnija razlika između modafinila i placebo pilula u uticaju na smanjenje zamora, povećanje motivacije i samopouzdanja. Modafinil se sa druge strane isto tako potencijalno povezuje sa blagim agresivnim ponašanjem, porastom anksioznosti i budnosti, stoga bi trebalo biti posebno obazriv ukoliko se osoba opredijeli za njegovu primjenu.

Uprkos navedenim podacima, naučnici se za sada slažu u jednome, a to je da modafinil nije globalni kognitivni pojačivač, ali da može imati pozitivan efekat na određene kognitivne sposobnosti, pogotovo kod osoba koje imaju neki od poremećaja spavanja.

Iskustva vezana za dužu primjenu ovog lijeka su veoma varijabilna, i ispunjena kako pozitivnim tako i negativnim utiscima. Određena grupa ljudi kao jednu od posledica uzimanja modafinila navodi nalet vizuelnih stimulusa, sa akcentom na povišeno opažanje detalja i naglašeniji intenzitet boja i svjetlosti. U istom kontekstu se navodi i naglašena senzorna simptomatologija u vidu mravinjanja i trnjenja.

Gubitak orijentacije u vremenu i brži protok misli predstavljaju još jedno iskustvo vezano za uzimanje modafinila. Gubitak sna i apetita uz blage glavobolje su česte pojave kod primjene ovog lijeka. U suprotnosti sa ovim pretežno negatvinim efektima modafinila su njegova moguća pozitivna djestva kao što su beneficijalni efekti na memoriju, povišen nivo samopouzdanja, kao i tvrdnje da je ova supstanca značajno unaprijedila njihov kvalitet života.

Zanimljiv je podatak koji ukazuje na pozitivno dejstvo modafinila u kombinaciji sa kafom, i negativnog dejstva u kombinaciji sa alkoholom.

Sve u svemu, i dalje je nepoznato da li su ova dejstva rezultat placebo efekta ili direktnog efekta modafinila. Većina osoba koje su u potrazi za prečicama i efikasnom moždanom stimulacijom ,,hakovanjem svog mozga’’, imaju želju da povećaju svoju efikasnost i produktivnost. Pravo riješenje ustvari predstavlja povratak na bazične principe koji podrazumjevaju redovnu fizičku aktivnost, adekvatan san, i formiranje zdravih životnih navika.

 

I.B.