Kako je to medicina značajan proizvod revolucije? Zašto je zdravstveni sistem važan za jednu naciju? Da li je moguć razvoj jedne značajne privredne grane u uslovima siromaštva? Sve su to pitanja na koja nam odgovara primer Kubanske revolucije.

Prethodnu godinu obeležio je odlazak izuzetno značajnih ličnosti istorije čovečanstva. Među tim velikanima našao se i vođa kubanske revolucije. Predvodnik sociološkog, političkog, kulturološkog i istorijskog fenomena. Slavni komandant, Fidel Kastro. Kakav god se stav zauzimao o njegovom pokretu, ovde ćemo govoriti o odnosu kubanske revolucije i njihovog zdravstvenog sistema.

Mnogi su skloni da kažu da je kubanska medicina najveća pobeda revolucije. Kada kažemo kubanska medicina, prva asocijacija je čudotvorno izlečenje teških oboljenja. Zaista, medicina na ovom ostrvu jeste čudotvorna. Međutim, često izraz ,,čudotvorno” dovodimo u vezu sa nekim alternativnim metodama i nadrilekarstvom. Ovde je reč o potpuno suprotnom značenju. Prisutan je trijumf konvencionalne, naučno utemeljene medicine!

Kubanska revolucija izbija 1953. godine i traje sve do pobedonosnog ulaska pobunjenika 8. januara 1959. godine. Mora se priznati da je Kastrova država nasledila ozbiljnu zdravstvenu infrastrukturu. Kuba je i pre revolucije bila medicinski najrazvijenija zemlja Latinske Amerike. Međutim, zdravstvena zaštita nije bila podjednako dostupna svim stanovnicima. Centar zdravstvene moći nalazio se u Havani, dok je izvan glavnog grada postojala tek jedna bolnica.

Nakon revolucije mortalitet se drastično povećao. To je bila direktna posledica početka procesa nacionalizacije zdravstvenog sistema.

Zemlju masovno napuštaju lekari, a fakultet ostaje sa svega šesnaest profesora. Ipak, nacionalizacijom zdravstva počinje rešavanje problema u neravnopravnosti pružanja zdravstvene nege. Otpočinje vakcinacija dece iz svih područja, a uvodi se i mera da svi lekari nakon završenih studija moraju da provedu godinu dana radeći u ruralnim predelima. Uvođenjem embarga od strane SAD, Kuba je bila primorana da razvija sopstvenu farmaceutsku industriju. Raspad Sovjetskog Saveza takođe pogađa kubansku privredu i zdravstvo. Pored svih ovih političkih i ekonomskih previranja i kriza, razvoj medicine je na Kubi i dalje bio jedan od najvažnijih ciljeva revolucije. Zdravlje nacije je stavljeno na prvo mesto. Zato se pridaje značaj ,,prevenciji“. Sa kojim značajem je prevencija shvaćena, pokazuje primer obaveze pregleda žena za vreme trudnoće. Naime, trudnici koja tu dužnost ne ispuni na vrata dolazi ,,Komitet za odbranu revolucije“ koji će je podsetiti koliko su domovini važna zdrava deca. Danas je Kuba zemlja sa najnižom stopom vertikalne transmisije HIV-a na svetu.

Kubanski zdravstveni sistem je organizovan tako da raspoređuje lekare po komunama. Lekari imaju relativno mali broj pacijenata koje redovno posećuju i imaju uvid u njihove životne navike, porodične bolesti i uslove života.

Pored toga Kuba poseduje velike kliničke centre. Kako bi ste stekli utisak o tim bolničkim gigantima, pomenućemo samo neke.

Glavni bolnički centar je neboder sa 79,500 m2 prostora, poklon Revolucije narodu, koji se uzdiže u centru Havane, bolnica Hermanos Ameijeiras.

Zatim CIREN, centar za neurološka oboljenja, gde se primenjuju novi pristupi u lečenju Parkinsonove bolesti. Centar Placentarne Histoterapije,  jedan od najinteresantnijih i najinovativnijih, lekari ovog centra uspešno leče ili ublažavaju dermatološke probleme, među kojima su vitiligo, psorijaza i alopecija. Tu je i najveći ortopedski centar u svetu Frank Pais. Postoji i veliki istraživački centar CIMEQ, gde se primenjuju revolucionarne metode iz oblasti imunologije, hiperbarične medicine itd.

Zdravstvo na kubi predstavlja jednu od najprofitabilnijih privrednih grana, gde se zarada meri u milijardama dolara. Ova država šalje ogroman broj lekara kao humanitarnu pomoć ugroženim područjima širom sveta. Koliko je njihova farmaceutska industrija jaka vidimo i po vakcinama koje su stigle i u našu zemlju, dok mnoge poznate ličnosti biraju upravo Kubu kao mesto lečenja.

Iako je prošlo vreme velikih revolucija, trebalo bi da održavamo naše odnose sa Kubom- velike reforme našeg zdravstvenog sistema tek predstoje, a u tom pogledu možemo naučiti mnogo od ove hrabre ostrvske države.

 

R.P.